Smatra se da danas čak sedamdeset do devedeset posto žena osjeća različite tegobe tijekom druge polovice mjesečnog ciklusa, između ovulacije i početka mjesečnice. Pojam predmenstruacijski sindrom – PMS, prema uobičajenom, konvencionalnom pristupu obuhvaća preko stotinu različitih fizičkih i psihičkih simptoma koji se ciklički ponavljaju. Pojavljuju se u svim kombinacijama - kod svake žene drugačije; mogu biti različitog intenziteta, od vrlo blagih pa do snažno izraženih i vrlo teških – do te mjere da znatno narušavaju kvalitetu svakodnevnog života, sposobnost nošenja s dnevnim obavezama i međuljudske odnose.
Stres je nedvojbeno u korijenu mnogih bolesti modernog doba pa ne iznenađuje što ga se često smatra jednim od glavnih okidača PMS-a.
Današnji način života sadrži brojne stresne situacije: brzina življenja, preopterećenost poslom, zagušen promet, kašnjenja na poslovne sastanke, novčane brige, obiteljske odgovornosti... Adrenalin se gotovo stalno izlučuje i snažno utječe na organizam, pa tako i na ženski hormonski sustav, u toj mjeri da može doći do poremećaja mjesečnog krvarenja ili potpunog izostanka mjesečnice. Mehanizmi koji se u tijelu odvijaju u stresnoj situaciji snažno okidaju simptome PMS-a vezane uz nagle promjene raspoloženja, ali mogu dovesti i do cijelog niza poremećaja u izlučivanju hormona što dalje utječe na pogoršanje simptoma PMS-a, od kojih su samo neki: manjak energije i osjećaja teškog ustajanja u jutro, zadržavanje vode i nadutosti, bolna osjetljivost dojki, izostanak ovulacije, slabljenje obrambenog sustava i sklonost različitim infekcijama itd.itd.
Naši mehanizmi i mogućnosti „otresanja“ stresa iz tijela neposredno nakon stresne situacije su vrlo ograničeni, često zbog uobičajenih društvenih normi i mjerila ponašanja. U pretpovijesno doba je adrenalinski impuls u stresnoj situaciji bio potreban za brzu reakciju na neposrednu opasnost, za pokretanje mehanizma „bori se ili bježi“. Kad bi prijetnja prestala, razine adrenalina su se vraćale na normalne vrijednosti što bi se sve dogodilo u vrlo kratkom vremenskom rasponu. Budući da se danas stresne situacije svakodnevno javljaju, neprestano se izmjenjuju i prisutne su dugotrajno, događa se da adrenalin navire i suklja tijelom katkad i satima te je njegov učinak na cjelokupno zdravlje snažan: ubrzava se rad srca, arterije se sužavaju i raste krvni tlak, probava se zaustavlja, šećer u krvi pada, skraćuje se vrijeme zgrušavanja krvi te rizik od moždanog ili srčanog udara dramatično raste.
Budući da određena situacija ne mora biti u istoj mjeri stresna za različite osobe, od velike je važnosti način na koji neku situaciju doživljavamo i kako joj pristupamo, odnosno koju količinu stresa pri tom doživljavamo. Žene koje pate od PMS-a svoje dnevne stresove doživljavaju još stresnijima prije menstruacije, a manje stresnima poslije nje. Općenito, imaju tendenciju da doživljavaju više stresa u svojim životima nego žene bez PMS-a.
Stoga je ključ u održavanju optimalnog zdravlja žene i cjelokupne ravnoteže na tjelesnom i emocionalno-mentalnom, ali i duhovnom nivou.
Stres je nedvojbeno u korijenu mnogih bolesti modernog doba pa ne iznenađuje što ga se često smatra jednim od glavnih okidača PMS-a.
Današnji način života sadrži brojne stresne situacije: brzina življenja, preopterećenost poslom, zagušen promet, kašnjenja na poslovne sastanke, novčane brige, obiteljske odgovornosti... Adrenalin se gotovo stalno izlučuje i snažno utječe na organizam, pa tako i na ženski hormonski sustav, u toj mjeri da može doći do poremećaja mjesečnog krvarenja ili potpunog izostanka mjesečnice. Mehanizmi koji se u tijelu odvijaju u stresnoj situaciji snažno okidaju simptome PMS-a vezane uz nagle promjene raspoloženja, ali mogu dovesti i do cijelog niza poremećaja u izlučivanju hormona što dalje utječe na pogoršanje simptoma PMS-a, od kojih su samo neki: manjak energije i osjećaja teškog ustajanja u jutro, zadržavanje vode i nadutosti, bolna osjetljivost dojki, izostanak ovulacije, slabljenje obrambenog sustava i sklonost različitim infekcijama itd.itd.
Naši mehanizmi i mogućnosti „otresanja“ stresa iz tijela neposredno nakon stresne situacije su vrlo ograničeni, često zbog uobičajenih društvenih normi i mjerila ponašanja. U pretpovijesno doba je adrenalinski impuls u stresnoj situaciji bio potreban za brzu reakciju na neposrednu opasnost, za pokretanje mehanizma „bori se ili bježi“. Kad bi prijetnja prestala, razine adrenalina su se vraćale na normalne vrijednosti što bi se sve dogodilo u vrlo kratkom vremenskom rasponu. Budući da se danas stresne situacije svakodnevno javljaju, neprestano se izmjenjuju i prisutne su dugotrajno, događa se da adrenalin navire i suklja tijelom katkad i satima te je njegov učinak na cjelokupno zdravlje snažan: ubrzava se rad srca, arterije se sužavaju i raste krvni tlak, probava se zaustavlja, šećer u krvi pada, skraćuje se vrijeme zgrušavanja krvi te rizik od moždanog ili srčanog udara dramatično raste.
Budući da određena situacija ne mora biti u istoj mjeri stresna za različite osobe, od velike je važnosti način na koji neku situaciju doživljavamo i kako joj pristupamo, odnosno koju količinu stresa pri tom doživljavamo. Žene koje pate od PMS-a svoje dnevne stresove doživljavaju još stresnijima prije menstruacije, a manje stresnima poslije nje. Općenito, imaju tendenciju da doživljavaju više stresa u svojim životima nego žene bez PMS-a.
Stoga je ključ u održavanju optimalnog zdravlja žene i cjelokupne ravnoteže na tjelesnom i emocionalno-mentalnom, ali i duhovnom nivou.
(tekst prvobitno objavljen na wellness.hr kao jedan u nizu članaka posvećenih temi menstrualnog ciklusa)
Isprobajte blagotvornu Womb Healing metodu uravnotežavanja ženske energije koja na nježan način balansira sve četiri faze ženskog ciklusa postepeno ih dovodeći u sklad i vraćajući kreativnu moć svakoj, pa i predmenstrualnoj fazi ciklusa na koju su današnje žene posebice osjetljive i čiji su čudesni potencijal zaboravile. |